Linux za razliku od drugih sistema ima jako interesantnu arhitekturu, drugačiji file system kao i vrlo dobro zamišljen način butanja koji se odvija u šest koraka. Taj se proces naziva Linux boot proces. Njegovo razumijevanje je jako važno kako za obične Linux korisnike ali i za buduće Linux system administratore. U ovom članku, pogledat ćemo kako se Linux buta i koji su to koraci.
Za BHL,
piše: Amar Tufo
Naslovna: Butanje Linux-a korak po korak
Izvor slike: Clinton, 2016 : 22
1) BIOS
Slika 1: Izgled postavki unutar BIOS-a
Jednom kada pokrenete vaše računalo, prvu stvar koju ćete vidjeti jeste BIOS (Basic Input Output System). BIOS omogučava krajnjem korisniku podešavanja sistemskog vremena koji vaš operativni sistem prikazuje, konfiguraciju miša, tastature, osnovne informacije o računalu i hardveru koji se nalazi unutra, uređaje na kojem se nalazi operativni sistem itd. Jednom pošto se računar pokrene, BIOS izvršava mali program po imenu POST (Power On Self Test).
Upravo ovaj mali program provjerava vitalne komponente vašeg računara (CPU, GPU, RAM, te hard disk). Ukoliko čujete kratak beep na zvučniku vašeg računara, to znači da je POST uspješno obavljen i da su svi uređaji vašeg računala ispravni. BIOS zatim traži MBR (Master Boot Record).
2) MBR - Master Boot Record
MBR je obično smješten na prvom sektoru vašeg tvrdog diska, obično /dev/sda. U osnovi, MBR je svega 512 bajta težak. Sastoji se, da tako kažemo, od tri sektora i to: prvi sektor 446 bajta koji sadrži boot loader, drugi sektor od 64 bajta koji sadrži partition table i treći sektor od zadnja dva bajta u kojem se obavlja test ispravnosti samog boot loadera. Tako da u suštini, zadatak MBR je jednostavo da pronađe i izvrši boot loader (LILO ili GRUB).
3) GRUB (Grand Unified Bootloader)
Slika 2: Izgled GRUB boot loader-a
Isprva, glavni boot loader za Linux je bio LILO (Linux Bootloader). Danas taj posao obavlja GRUB. GRUB je trenutno primarni Linux boot loader koji je trenutno u verziji GRUB v2.0. Njegov osnovni zadatak je da pronađe kernel operativnog sistema (Linux distribucije) te ga učita u RAM. Između ostalog, GRUB korisniku omogučava da izabere i pokrene Linux distribuciju ili pak da bira između dvije ili tri Linux distribucije, ovisno o tome koliko ih je instalirano na tvrdom disku. Konfiguracijska datoteka za GRUB se nalazi unutar direktorija /boot/grub/grub.cfg. Jednom pošto odaberete vašu Linux distribuciju, GRUB će početi njeno izvršavanje.
4) Init RAM disk
Jednom pošto GRUB pokrene Linux distribuciju, boot loader pronalazi initrd.img datoteku koja se nalazi unutar /boot direktorija, izvrašava je te učitava privremeno u RAM. Njen zadatak je da učita i pokrene privremeni root file sistem, kernel module i drajvere. Pošto se initrd.img učita u RAM, boot loader prelazi na kernel koji započinje svoj dio zadatka.
5) Linux kernel
Još dok je unutar memorije smješten initrd.img, boot loader pronalazi i izvršava kernel datoteku koja se također nalazi unutar /boot direktorija. Obično je to kompresovana datoteka koju ćete pronači pod imenom /vmlinuz. Ovo 'z' na kraju znači da je kernel kompresovan. Jednom pošto se kernel izvrši, boot loader iz memorije iščitava initrd.img te pokreće pravi (/) root file system izvršavajući init proces.
6) Login prompt
Slika 3: Login dijalog Ubuntu Linux-a
Jednom kada kernel pokrene root file system izvrašavanjem init procesa koji ima pid 1, pojavit će se login prompt dijalog. Riječ je o dijalogu gdje korisnik odabire svoje korisničko ime ili ime drugog korisnika, unosi lozinku te zatim će vidjeti desktop, radnu površinu svoje Linux distribucije.
Zaključak
Razumijevanje onoga što se događa jednom pošto se Linux računalo pokrene, je izuzetno važno bilo za obične korisnike pa i Linux sistem administratore koji moraju znati šta se događa iza scene. Kada je riječ o desktop Linux distribucijama, dobar dio onoga što se događa prilikom butanja Linux-a je sakriveno od nas u seriji poruka koje blještavom brzinom prolaze neprimjetno a svaka od njih govori o ispravnosti svih komponenti na vašem računaru. U narednom članku ćemo se upoznati sa strukturom Linux file sistema a do tada, ugodan ostatak na blogu i do čitanja !!!
Reerence
[1] Clinton, David (2016)
Practical LPIC-1 Linux Certification Study Guide
apress, New York (USA), p22 - 26
[2] Linux boot process | Professor Messer
Napisao:
______________________________________________
Ja sam Amar Tufo. Diplomirani sam arheolog, bloger te iskusan višegodišnji GNU/Linux korisnik. Osnivač sam i glavni urednik portala Amar Tufo - BLOG gdje objavljujem radove iz arheologije, historije i druge zanimljivosti.
Nema komentara:
Objavi komentar