Pogledajte moj prvi dokumentarac: Nastanak i uspon Linux-a [VIDEO]

 

U ovom kratkom dokumentarcu, pogledajte nevjerovatnu priču o nastanku i usponu Linux kernela, njegovim prvim danima, nastanku prvih Linux distribucija itd. Ovaj prvi dio donosi priču o nastanku Unix-a, te kako je isti utjecao na inicijalni razvoj Linux kernela, bez kojeg ni kernel pa ni Linux distribucije danas, ne bi, sigurno postojale. 

Video prilog: Nastanak i uspon Linux-a [I DIO]

Izvor: www.youtube.com/c/amartufo

U ovom dokumentarcu, ja sam se potrudio prenjeti svo svoje znanje, te držeći se teme, smatram da će Vam se isti dopasti. Pozivam Vas da pogledate ovaj dokumentarac, te ostavite vaše komentare, sugestije, ali i subscribe na ovaj kanal, jer slijedi drugi dio.

___________

::: NASTANAK & USPON LINUX-A


Uspon računalnih tehnologija 60-ih – 70-ih godina prošlog vijeka, transformisao je naš način života iz temelja. Najveći računalni umovi prošlog vijeka, uspjeli su razviti računala koja nisu više bila samo namjenjena za institucije, istraživačke centre ili univerzitete, nego i kućnu upotrebu. Iako su ta prva kućna računala koštala veliku sumu novca, ona su postala sastavni dio života ljudi koji su ih koristili u svakodnevnoj potrazi za informacijama, pregledu videa, kreiranju grafike, igranju video igrica, surfanju tadašnjeg interneta, i mnogo toga drugog.

Kompanije su uvidjele velik tržišni potencijal, te veoma brzo su se pojavili prvi operativni sistemi kao što je Unix. Unix je razvijen u Bell-Labu 1970. godine, a razvila su ga dva računalna stručnjaka po imenu Denis Ritchie & Ken Thompson.

Unix je tada napravio veliku revoluciju, te udario temelje za sve druge operativne sisteme koji će se kasnije pojaviti. Upravo će Unix biti temelj za razvoj Linux-a, revolucionarnog kernela koji će kasnije omogućiti uspon na desetine Linux distribucija širom svijeta.

Ovaj kratak dokumentarac ima za cilj da ispriča nevjerovatnu priču o nastanku i usponu Linux-a, njegovim prvim danima, njegovom razvoju, te putu ka najvećem softverskom projektu u historiji računalnih tehnologija.

Kako je Unix bio komercijalan operativni sistem, zatvorenog izvornog koda, neke njegove inačice kao što je Minix, bile su dostupne potpuno besplatno u istraživačke svrhe, sa namjerom razumijevanja načina na koji funkcionira jedan operativni sistem.

Minix je jako mnogo uticao na inicialni razvoj Linux kernela, jer je isti sadržavao sve dobre karakteristike Unix-a, te dobru portabilnost za druge platforme.

1983. godine, računalni stručnjak Richard Stallman napustio je svoj posao u MIT-u, kako bi se posvetio razvoju besplatnog operativnog sistema kojeg će kasnije nazvati GNU.

Sa osnivanjem Fondacije za slobodni softver (eng. Free Software Foundation) 1985. godine, Richard Stallman je kreirao čuveni manifesto, seriju sloboda koji diktiraju način upotrebe softvera, njegovog izvornog koda, ali i ulogu krajnjih korisnika.

Sa osnutkom FSF-a, Stallman se posvetio dalje razvoju svog GNU operativnog sistema, na kojemu je radio već neko vrijeme. Kako je imao skoro sve što čini jedan operativni sistem, nedostajao mu je samo kernel, ključna komponenta bez koje operativni sistem ne može da funkcionira.

Sa objavom Linux kernela 17. septembra 1991. godine, Stallman je konačno kompletirao svoj GNU operativni sistem i tako je počela jedna sasvim nova revolucija u svijetu računala.

Samo nekoliko mjeseci nakon objave Linux kernela, pojavila se prva Linux distribucija po imenu MCC Interim Linux.

Iako je bila distribucija sa interaktivnim šelom, bez grafičkog interfejsa, MCC Interim Linux je bila prva distribucija koja je sadržala kolekciju aplikacija kao što je čuveni elvis tekst editor, bash, compress alat za kompresiju datoteka, joe’s own editor, mtools kolekciju alata za manipulaciju MS – DOS file sistema itd. Posljednje izdanje ove Linux distribucije je objavljeno 4. novembra 1996. godine.

Po objavi Linux kernela, te kompletiranju GNU operativnog sistema, mediji su veoma brzo počeli prenositi vijesti o Linux-u kao novom operativnom sistemu, što je smetalo Richard Stallman-u, autoru GNU manifesta.

Termin ‘GNU/Linux’ i njegovo definisanje kroz čuveni GNU manifesto je od velike važnosti, te je isti diktirao način naziva Linux distribucija, drugim riječima, on je veoma jasno razdvajao Linux kernel od operativnog sistema ili distribucije.

Prva Linux distribucija koja je koristila prefiks ‘GNU/Linux’ u svojoj jedinstvenoj formi je bio Yggdrasila Linux. Razvila ju je računalna kompanija po imenu Yggdrasil Computing Incorporated, sa sjedištem u Kaliforniji. Prvo izdanje ove čuvene Linux distribucije se pojavilo 8. decembra 1992, sa Linux kernelom 0.98.1, te X window grafičkim sistemom. Bila je između ostalog prva Linux distribucija koja je podržavala live boot mode, što je omogućavalo butanje i testiranje distribucije bez instalacije na tvrdi disk.

Nakon tih prvih godina, Linux kernel je poprimio veliku pažnju ogromnog broja ljudi širom svijeta, te polahko počeo okupljati stručnjake, entuzijaste, developere, koji su pomagali u njegovom razvoju, poboljšanju, dotjerivanju, te otklanjanju svih poznatih nedostataka do tada.

Poboljšana izdanja Linux kernela su kroz nove verzije, pomogla pojavi i usponu nove serije Linux distribucija koje su počele javljati u velikom broju, donoseći poboljšana izdanja Linux kernela, okruženja radne površine, seriju novih aplikacija, bolje podrške kombatibilnosti za tadašnja računala, te nastanak zajednica koje su počele okupljati ljude širom svijeta, dijeleći znanje i iskustva, kako oko Linux kernela, tako i dostupnih Linux distribucija.

Upravo će ta znanja, novi tehnološki resursi, pomoći usponu Linux distribucija koje su transformisale svijet Linux-a i slobodnog/besplatnog softvera otvorenog koda iz temelja, a koje su to distribucije u pitanju i kako je tekao njihov put razvoja, ćemo saznati u drugom dijelu ovog dokumentarca.

Share:

Nema komentara:

Objavi komentar

Zajednica

POPULARNI POSTOVI

NAJNOVIJE